za realnije nalaze
Dan prije vađenja krvi: Što smijete, a što nikako ne biste trebali jesti

Vađenje krvi jedna je od najčešćih dijagnostičkih procedura i često predstavlja prvi korak u otkrivanju različitih bolesti i poremećaja, ali i u rutinskim preventivnim pregledima. Krvna slika pomaže u praćenju kroničnih bolesti, otkrivanju metaboličkih poremećaja, nutritivnih nedostataka i procjeni hormonskog statusa. Stručnjaci savjetuju da bi svatko barem jednom godišnje trebao provjeriti krvnu sliku, a u nekim slučajevima i češće.
Krv se najčešće uzima u jutarnjim satima, natašte. Sam postupak je kratak, a nakon njega moguće je normalno nastaviti sa svakodnevnim obvezama. Ipak, kako bi rezultati bili što precizniji i vjerno odražavali stvarno zdravstveno stanje, iznimno je važna pravilna priprema prije vađenja krvi.
Posebnu pozornost treba obratiti na prehranu i piće koje konzumiramo dan ili večer prije analize. U suprotnom može doći do privremenih odstupanja u vrijednostima pojedinih parametara, što može dovesti do pogrešnih procjena ili potrebe za ponavljanjem analize.
Cilj pripreme jest osigurati što ujednačenije uvjete u kojima se uzima uzorak. Primjerice, obrok bogat mastima može povisiti razinu triglicerida, dok će hrana konzumirana neposredno prije vađenja krvi utjecati na povišenje glukoze. Alkohol i cigarete također mogu znatno izmijeniti nalaze, dok nedovoljan unos tekućine može otežati samo vađenje krvi.
Što jesti dan prije vađenja krvi
Dan prije vađenja krvi preporučuje se uobičajena, uravnotežena prehrana, bez dijeta, detoks programa ili naglih promjena u prehrambenim navikama. Cilj nije "popraviti“ nalaze, već dobiti realnu sliku zdravstvenog stanja.
Obroke treba rasporediti kao i inače, bilo da jedete tri, četiri ili pet puta dnevno. Birajte lakšu, umjereno masnu hranu i izbjegavajte prejedanje, osobito u večernjim satima. Večera bi trebala biti lagana i pojedena najmanje dva do tri sata prije spavanja. Idealno je da polovicu tanjura čini povrće, četvrtinu bjelančevine, a preostalu četvrtinu složeni ugljikohidrati.
Primjerice, riba s povrćem i kvinojom, uz malu količinu maslinova ulja, dobar je izbor. Navečer treba izbjegavati tešku, masnu i jako začinjenu hranu, kao i obilne porcije i deserte.
Preporučuje se najmanje jedan dan prije vađenja krvi u potpunosti izbjegavati alkohol jer on može značajno poremetiti laboratorijske nalaze, utječući na jetrene enzime, razinu triglicerida, šećer u krvi i hidrataciju organizma.
U većini slučajeva savjetuje se razdoblje bez hrane u trajanju od osam do dvanaest sati prije vađenja krvi, što se najčešće postiže tijekom noći, osobito ako se analiza obavlja rano ujutro. Ako se krv uzima kasnije tijekom dana, ponekad je potrebno poštovati ovu pauzu, posebno kada se ispituju glukoza, masnoće u krvi te pojedini metabolički i hormonski parametri.
Često se postavlja pitanje je li dopušteno popiti kavu prije vađenja krvi. Iako kava ne sadrži kalorije, njezine aktivne tvari mogu utjecati na razinu šećera u krvi, krvni tlak i hormone stresa. Kava natašte općenito se ne preporučuje jer može povisiti razinu kortizola. Stoga je najbolje pričekati da se vađenje krvi obavi, zatim doručkovati i tek potom popiti kavu.
Ni pušenje prije vađenja krvi nije dobra ideja. Cigarete mogu povisiti razinu hormona stresa, utjecati na broj bijelih krvnih stanica i upalne parametre, ali i suziti krvne žile, što otežava pronalaženje vene. Preporuka je suzdržati se od pušenja najmanje osam do dvanaest sati prije analize.
Voda je, za razliku od ostalih napitaka, dopuštena i čak poželjna. Umjeren unos vode ne utječe na laboratorijske parametre, a olakšava vađenje krvi i smanjuje rizik od vrtoglavice. Prije odlaska u laboratorij možete popiti jednu do dvije čaše vode. Treba izbjegavati sokove, zaslađene i gazirane napitke jer mogu značajno utjecati na rezultate, osobito na razinu šećera u krvi.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare